E pēpa mana, Te Pae Tata | Te Health Plan Poto no Aotearoa, no te mata‘iti 2022, te ‘akano‘ono‘o atu nei i te ‘anga‘anga no nga mata‘iti mua e rua a Te Whatu Ora - Health New Zealand, e Te Aka Whai Ora - Māori Heath Authority, ia matou e tauī nei i te rapakau‘anga i roto i Aotearoa.

Te ‘akapapa atu nei Te Pae Tata, i te au taka‘i‘anga mua, no runga i ta matou ka rave kē, i te patu‘anga i te au papa no teta‘i turanga rapakau‘anga motukore, e ka peke i te tutaki, ta‘okota‘i‘ia, te tāvini meitaki atu ra i te iti tangata Aotearoa katoatoa, e te au ‘oire tangata.

Ka tāto‘u matou ki runga i te au tu‘anga e āru mai nei, na roto i nga mata‘iti e rua, e tu mai nei:

  • Pae ora – Te ora‘anga meitaki atu, i roto i to tatou au ‘oire tangata
  • Kahu Taurima – Te turanga o te vaine nui, e te au mata‘iti mua
  • Mate pukupuku – Te aronga e no‘o nei ki roto i te maki oviri (cancer)
  • Māuiuitanga taumaha – Te aronga e no‘o nei ki roto i te au maki-roa
  • Oranga hinengaro – Te aronga e no‘o nei ki roto i te maki manako, te au tu makimaki, e te maki irinaki ki runga i te au mea taukore

Pae ora – Te ora‘anga meitaki atu, i roto i to tatou au ‘oire tangata

Ka meitaki atu te ora‘anga o te tangata, me ‘āriki‘ia ki roto i te ‘oire tangata, e ka tū ratou i te ngutu‘are ponuiā‘au, e te mātūtū, e te oraora nei i roto i te kai pu‘apinga, e te turu‘ia nei te turanga ngakau. 

Tei roto i te ora‘anga meitaki o te ‘oire tangata, te iwi, hapū, te au ‘oire tangata, te kōnitara ‘oire, te au turanga rapakau, e te au turanga tauturu, e teta‘i atu au pītiniti, e te au putuputu‘anga.

Kua ‘ākaāri mai ta tatou i rave i te tuātau o te COVID-19, i te mātūtū, e te kite o te ‘oire tangata, i te ‘akapu‘apinga‘anga i te ora‘anga kōpapa, e te pāruru vave i te maki.

Ka patu matou ki runga i teia au pu‘apinga, na roto i nga mata‘iti e rua e tu mai nei, e te rave ua atu rāi i te rāvenga pāruru, e te turu i te ora‘anga meitaki.

 

Te au ‘Akakoro‘anga

  • Ka tauturu te turanga rapakau i te au anoano, mātūtū, e te moemoeā o te ‘iti tangata, e te kōpu tangata, i te ‘akapu‘apinga i te ora‘anga meitaki no te katoatoa.
  • Ka turu‘ia te ‘iti tangata, e te kōpu tangata, i te ‘aka‘aere‘anga i to ratou ‘uā‘orāi ora‘anga meitaki, e kia no‘o meitaki, e kia ‘ātui‘ia ki to ratou au ‘ōire tangata.
  • Ka rauka i te tomo atu ki roto i te au turanga rapakau‘anga, ka peke i te tutaki, e ka tau no te au ‘oire tangata.
  • Ka rauka i te au ‘oire tangata i te ‘akakite atu i to ratou manako ki te au turanga rapakau‘anga, na roto i te ta‘okota‘i‘anga ki roto i te iwi, e te au ‘ātuitui‘anga ‘oire.

Kahu Taurima I Te turanga o te vaine nui, e te au mata‘iti mua

Ka tapapa te au ra mua e 2,000 o te tamaiti, i te tango, no te roa‘anga o tōna ora‘anga.

E tuātau pu‘apinga teia, no te kaveinga o teta‘i ora‘anga meitaki.

Ka rave te porokarāmu ‘anga‘anga a te Kahu Taurima, i te au taka‘i‘anga, i te ‘akapu‘apinga i te au turanga tauturu, e te turu, i te au pēpē, te tamariki rikiriki, e to ratou kōpu tangata.

 

Te au ‘Akakoro‘anga

  • Ka kā‘iro‘ia, e ka ‘ākara‘ia te katoa‘anga o te tamaiti, e te peu/‘ākono‘anga tau no te au kōpu tangata katoatoa, te turanga vaine nui (maternity), e te au mata‘iti mua (early years), no te au ra e 2,000 mua o te tamaiti, mei te kāpua‘ia‘anga ki te rima mata‘iti. 
  • Te vai te‘ate‘amamao ua nei te au turanga vaine nui (maternity), e te au mata‘iti mua (early years), tei raro ake i Te Ao Māori, whānau-centred, e te Moana-nui-o-Kiva, te tāto‘u ra ki runga i te kōpu tangata. 
  • Ka māmā ake te tomo‘anga ki roto i te au ara ‘ākono‘ia‘anga no te maki manako o te metua vaine (maternal mental health), e te ora‘anga meitaki, pērā katoa te tomo‘anga ki roto i te au turanga no te mate (bereavement) e te ta‘unga no te maki manako (specialist mental health).
  • Te au turanga tauturu no te va‘ine nui (antenatal) e te ‘ānau‘anga (birthing care), pērā katoa, te kimikimi‘anga i te au rāvenga no te ‘ōronga‘anga i te au turanga tāpū (intervention) e te pāruru (prevention).

Mate pukupuku – Te aronga e no‘o nei ki roto i te maki oviri (cancer)

Mei te 23,000 tangata e tū‘ia ana i te maki oviri (cancer), e, e 10,000 te mate ana mei teia maki.

Te vai nei te au ravenga no matou i te ‘akapu‘apinga i te pāruru‘anga, e te ‘akaora‘anga, ratou tikāi, te Māori, e te ‘iti tangata no te Moana-nui-o-Kiva.

Ka ‘inangaro te aronga maki oviri (cancer patients) e to ratou kōpu tangata, i te au turanga tauturu no ratou anake, no te katoa‘anga o te kopapa, e te mātūtū.

Ka tāto‘u matou, na roto i nga mata‘iti e rua, e tu mai nei, i te ‘ōronga i te au turanga tau, e te au turanga ‘ākono maki oviri (cancer) mātūtū, mei te pāruru‘anga, ki te ‘ākono‘anga i te maki kare e pu‘apinga (palliative care), te ka tau no te katoatoa.

 

Te au ‘Akakoro‘anga

  • Ka rauka i teta‘i ua atu, te rapakau‘anga mātūtū no te maki oviri (cancer care), noātu te ngā‘i e no‘o ra ratou.
  • Tei roto i teia, te au turanga pāruru i te maki oviri, te au rāvenga vāito (diagnostic options) pu‘apinga atu, e te au rāvenga pu‘apinga atu no te rapakau‘anga mātūtū i te tuātau tau. 
  • Ka tau te ‘ōronga‘ia‘anga, te ‘ākono‘ia‘anga na roto i te au taka‘i‘anga pouroa o te maki oviri (cancer), mei te pāruru‘anga ki te ‘ākono‘anga i te maki kare e pu‘apinga (palliative care), ki te ‘ākono‘anga no te ta‘openga‘anga i te ora‘anga (end of life care) e te ka ora mai.
  • Ka tauturu te ma‘ata‘anga mai o te au turanga Māori, e te au turanga no te Moana-nui-o-Kiva, i te ‘akapu‘apinga i te tomo‘anga mai te Māori, e te ‘iti tangata no te Moana-nui-o-Kiva, ki roto i te i‘o‘anga (screening) no te oviri o te ū (breast cancer), te cervical cancer, e te oviri o te ngakau (bowel cancer).
  • Ka tautā matou kia vaitata te au ngā‘i ‘ākono‘anga i te aronga maki oviri (cancer patients), ki to ratou ngutu‘are, me ka rauka, e te mou piri‘anga ki te au turanga mātūtū, e te motukore.

Māuiuitanga taumaha – Te aronga e no‘o nei ki roto i te au maki-roa

‘Okota‘i i roto i ‘ā tangata i roto i Aotearoa, e no‘o nei ki raro ake i te turanga maki-roa, te kite putuputu‘ia ana na roto i te au uki o te kōpu tangata ‘okota‘i – mei te toto vene (diabetes), te maki puku‘atu, te stroke, te maki ‘akaea (respiratory disease) e te kaute (gout).

Na roto i te turu‘anga i te ‘iti tangata, e to ratou kōpu tangata, kia no‘o ki roto i te ora‘anga oraora, i te ‘akatopa‘anga mai i te ‘apainga o teia au maki, te rāvenga pu‘apinga rava atu i te tamaki‘anga i teia au turanga maki.

Te ‘akapapa atu nei Te Pae Tata, i te au ‘akakoro‘anga, e te au ‘anga‘anga a teia porokarāmu, na roto i nga rua mata‘iti e tu mai nei.

 

Te au ‘Akakoro‘anga

  • Ka ‘anga‘anga ta‘okota‘i te au turanga rapakau, e te au turanga tauturu, ki roto i te kōpu tangata, i te ‘akapu‘apinga i te ora‘anga kopapa, e te ora‘anga meitaki, o te aronga tei tū‘ia, i te ‘akatopa mai i te anoano no te no‘o‘anga ki roto i te ‘aremaki.
  • Ka tā‘anga‘anga‘ia te au turanga rapakau tau no teta‘i ua atu na roto i te basileia, no te toto vene, (diabetes), maki puku‘atu (cardiovascular diseases), maki ‘akaea (respiratory condition), te stroke, e te kaute (gout).
  • Ka ‘anga‘anga te au pupu tukatau ki roto i te au turanga rapakau, e te au turanga rapakau i roto i te ‘oire tangata, i te ‘akapāpu, kia rauka i te ‘iti tangata, e te kōpu tangata, te rapakau‘anga e anoano ra ratou.

Oranga hinengaro – Te aronga e no‘o nei ki roto i te maki manako, te au tu makimaki, e te maki irinaki ki runga i te au mea taukore

Ka tere atu i te 50 patene tangata i roto i Aotearoa, te tū‘ia nei i te manako taitaiā (mental distress), e te ‘irinaki‘anga ki runga i teta‘i mea taukore (addiction challenges), i roto i teta‘i turanga o to ratou ora‘anga, e ka kanga teia i to ratou kite i te ‘ākono ia ratou ‘uā‘orāi, e to ratou kōpu tangata.

E mānganui ua atu, te au rāvenga ka rauka ia matou i te turu, kia meitaki atu te ora‘anga manako (mental health) e te ora‘anga meitaki (wellbeing) no Aotearoa. 

Na roto i nga rua mata‘iti e tu mai nei, ka rave ua atu rāi matou i te tauī‘anga i te turanga ora‘anga manako (mental health) te āru ra i te ripōti a te He Ara Oranga, pērā katoa te tā‘anga‘anga‘anga, e te ‘akama‘ata‘anga i te au turanga mātūtū, e te tau, no te katoatoa e no‘o nei ki roto i te ora‘anga, manako taitaiā (mental distress), maki, me kore ra, te ‘irinaki‘anga ki runga i te au mea taukore (addiction).

 

Te au ‘Akakoro‘anga

  • Ka ‘akapu‘apinga‘ia, e ka ‘akama‘ata‘ia te turanga ora‘anga manako (mental health), e te ‘irinaki‘anga ki runga i te au mea taukore (addiction), no te māpu tamariki, te au ‘oire tangata ānuanua (rainbow communities), te Māori, e te ‘iti tangata no te Moana-nui-o-Kiva.
  • Ka ‘akapapa‘ia, e ka ‘akama‘ata‘ia te au turanga ora‘anga manako (mental health) a Te Ao Māori, e ka pu‘apinga atu te tomo‘anga ki roto, e te ‘iki‘anga i te au turanga tauturu.
  • Ka tāto‘u katoa ia teta‘i ora‘anga manako (mental health) pu‘apinga atu, no te ‘iti tangata no te Moana-nui-o-Kiva, e te Tāngata whaikaha | Pakipakitai, e te ‘akapāpu e, te ‘anga‘anga ra te au turanga tauturu no ratou.
  • Ka ‘akama‘ata‘ia te au turanga turu i te aronga e ora‘anga manako pakari to ratou, kia rauka ia ratou te ora‘anga meitaki i roto i te ‘oire tangata, e te kape i te no‘o‘anga ki roto i te ‘aremaki.

Te Māori health

Te patu nei matou i teta‘i turanga rapakau te tango ra i te Te Tiriti o Waitangi ei papa nōna, no te tu‘atu‘a‘anga i te ‘iki‘anga manako, e te au rāvenga tauturu, e te ma‘ani i te katoa‘anga o te turanga rapakau, kia pu‘apinga, e kia tau no te Māori health.

Ka ‘akaāri mai te ‘anga‘anga a Te Whatu Ora e rave nei, i te ‘akapu‘apinga‘anga i te Māori health, i te ‘irinaki‘anga e, e ‘anga‘anga na te katoatoa te ‘akapu‘apinga‘anga, kia tau te ora‘anga kopapa o te Māori. 

Ka ‘akapāpu Te Aka Whai Ora, kia tāto‘u pakari to tatou turanga rapakau ki runga i Te Ao Māori.

 

Te au ‘Akakoro‘anga

  • ‘Akapu‘apinga‘ia kia tau te ‘irinaki‘anga no te ora‘anga meitaki o te Māori, e te ‘akapu‘apinga‘anga i te pae ora no te Māori.
  • ‘Akapāpu, kia tango‘ia te au papa ture, ki runga i te au mea kua ‘anga‘anga ana, e te ora‘anga meitaki.
  • E mea pu‘apinga rava atu, te ora‘anga mātūtū o te ‘iti tangata, e, e mea pu‘apinga rava atu te pāruru‘anga, kia rauka te turanga tau, e te pu‘apinga i roto i te ora‘anga o te Māori.
  • E tau te au turanga rapakau‘anga, kia tāto‘u ki runga i te kōpu tangata, e kia ‘anga‘anga ta‘okota‘i, ma te ‘ōronga i te au ngā‘i ponuiā‘au, tau ki te peu/‘ākono‘anga, tūkētūkē, e te ‘ārikiriki. 
  • Ka tu‘era ua te au turanga rapakau o te tuātau ki mua, e ka peke i te tutaki, e te tau no te Māori.
  • Ka ‘akakake matou i te tārē‘anga o te Māori e tomo mai nei ki roto i te au turanga ‘anga‘anga moni i roto i te rapakau‘anga, e te ma‘ani‘anga katoa i ta matou au putuputu‘anga ei au ngā‘i ‘anga‘anga ponuiā‘au, e te utuutu i te mana.

Te Pacific health

Kua kite matou e, e mānganui te au tu‘anga i roto i ta tatou turanga rapakau‘anga, kare e ‘anga‘anga meitaki ana no te iti tangata no te Moana-nui-o-Kiva, aiga, ngutu‘are tangata, famili, kāinga, magafaoa, kaiga, vuvale and kaaiga (families) e te au ‘oire tangata.

I roto i nga rua mata‘iti e tu mai nei, ka ‘akamata matou i teta‘i porokarāmu ‘anga‘anga, te ka turu i te au kōpu tangata, e te au ‘oire tangata no te Moana-nui-o-Kiva, i roto i Aotearoa, kia no‘o ki roto i te ora‘anga meitaki, e te ‘akatika i te tangata no te Moana-nui-o-Kiva, kia rauka te rapakau‘anga me anoano ratou, i te ngāi e anoano ra ratou.

 

Te au ‘Akakoro‘anga

  • Ka patu, e ka ‘akamātūtū matou i te au papa, Pacific health, ma te ‘akapāpu kia rongo‘ia te au mānakonako‘anga o te Moana-nui-o-Kiva, ki roto i te au ‘iki‘iki‘anga manako, na roto i te turanga rapakau. 
  • Ka ‘anga matou i teta‘i turanga mātūtū, te turu ra i te ‘akakitekite‘anga, te rāvenga rapakau‘anga, e te mārama‘anga o te ‘oire tangata o te Pacific health, i te ‘ākara‘anga meitaki i te au mea pu‘apinga no te Pacific Health.
  • Te turu‘anga i te au ‘anga‘anga mātūtū a te Moana-nui-o-Kiva, e te Pacific Provider development, ka tuku matou i te au māro‘iro‘i ki roto i te au turanga rapakau‘anga tei ‘ona‘ia, e te arataki‘ia ra e te ‘oire tangata, ma te tomo atu ki roto i te au ‘oire tangata.
  • Ka turu matou, e ka ‘akatupu i teta‘i pupu ‘anga‘anga mātūtū no te Pacific health.

Tāngata whaikaha | Te Pakipakitai

Tāngata whaikaha | Mei te kōta te tārē‘anga o te pakipakitai i roto i te ‘iti tangata Aotearoa.

Tei roto ratou i teta‘i ua atu mata‘iti, ‘iti tangata, turanga vaine/tane, te au tū ‘inangaro vaine/tane, teta‘i ua atu ngā‘i, teta‘i ua atu ‘akapupu‘anga no runga i te moni, e te au kōpu tangata katoatoa, e te ‘oire tangata. 

E tau kia ‘ōronga te turanga rapakau‘anga, i te tomo‘anga ki roto i te rapakau‘ia‘anga tau, no te Tāngata whaikaha | Pakipakitai.

 

Te au ‘Akakoro‘anga

  • Ka rauka ua i te tomo atu ki roto i te au turanga rapakau‘anga pouroa, te ‘ārikiriki ra, e te tau no te Tāngata whaikaha | Te pakipakitai
  • Te au ‘ākara‘anga (models) no te ‘ākono‘ia‘anga (care), te au ara, e te au turanga no te Tāngata whaikaha | Te pakipakitai, e te au ‘oire tangata, te anoano ra i te reira.